Posljednji popis stanovništva u BiH obavljen je na jučerašnji dan, 31. marta, 1991. godine. Tada je BiH imala ukupno 4.354.911 stanovnika.
Od te brojke, 1.902.869 stanovnika ili 43,7 posto bili su Bošnjaci, 1.364.363 ili 31,3 posto bili su Srbi, dok je Hrvata bilo 752.068 ili 17,3 posto, podaci su koje prenosi "Slobodna Evropa".
U 45 općina Bošnjaci su bili većinski narod, Srbi su bili većinski narod u 34 općine, dok su Hrvati bili većina u 20 općina.
Danas, dvije decenije kasnije, prema riječima prof. dr. Nedžada Mulabegovića, predsjednika Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, evidentno je da je došlo do radikalne promjene demografske slike u BiH te da je brojka od 43,7 posto koju su činili Bošnjaci znatno manja.
- Svi znamo zbog čega je to tako. Riječ je o posljedicama svega onoga što se dešavalo u vremenu agresije na BiH, ali i nakon nje - kaže Mulabegović.
Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni sporazum samo je zaustavio rat u BiH, dok povratak ni nakon 17 godina nije proveden.
- Danas u BiH imamo radikalno stanje promijenjene demografske slike. Kako stvari stoje, promjene na tom planu neće ni biti. Sve će ostati isto. Priča o povratku neće izmijeniti aktuelno stanje. Najgore je što veliki broj mladih ljudi konstantno ide iz države. Riječ je o Bošnjacima. S druge strane, vlast ne čini ništa da ih zadrži. Nije ni čudo što se broj Bošnjaka smanjuje - kaže Mulabegović.
Posebna je priča bh. dijaspora, navodi Mulabegović, koju u velikom broju čine upravo Bošnjaci.
- To i jeste bio cilj srpske politike koja je vođena na ovim prostorima. Išlo se ciljano da se jedna trećina Bošnjaka pobije, jedna trećina raseli po cijelom svijetu, a jedna trećina porobi, tačnije da budemo pod dominacijom. Maštati o povratku u Republiku Srpsku, Posavinu, daleko je od bh. realnosti - govori Mulabegović.
Od te brojke, 1.902.869 stanovnika ili 43,7 posto bili su Bošnjaci, 1.364.363 ili 31,3 posto bili su Srbi, dok je Hrvata bilo 752.068 ili 17,3 posto, podaci su koje prenosi "Slobodna Evropa".
U 45 općina Bošnjaci su bili većinski narod, Srbi su bili većinski narod u 34 općine, dok su Hrvati bili većina u 20 općina.
Danas, dvije decenije kasnije, prema riječima prof. dr. Nedžada Mulabegovića, predsjednika Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, evidentno je da je došlo do radikalne promjene demografske slike u BiH te da je brojka od 43,7 posto koju su činili Bošnjaci znatno manja.
- Svi znamo zbog čega je to tako. Riječ je o posljedicama svega onoga što se dešavalo u vremenu agresije na BiH, ali i nakon nje - kaže Mulabegović.
Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni sporazum samo je zaustavio rat u BiH, dok povratak ni nakon 17 godina nije proveden.
- Danas u BiH imamo radikalno stanje promijenjene demografske slike. Kako stvari stoje, promjene na tom planu neće ni biti. Sve će ostati isto. Priča o povratku neće izmijeniti aktuelno stanje. Najgore je što veliki broj mladih ljudi konstantno ide iz države. Riječ je o Bošnjacima. S druge strane, vlast ne čini ništa da ih zadrži. Nije ni čudo što se broj Bošnjaka smanjuje - kaže Mulabegović.
Posebna je priča bh. dijaspora, navodi Mulabegović, koju u velikom broju čine upravo Bošnjaci.
- To i jeste bio cilj srpske politike koja je vođena na ovim prostorima. Išlo se ciljano da se jedna trećina Bošnjaka pobije, jedna trećina raseli po cijelom svijetu, a jedna trećina porobi, tačnije da budemo pod dominacijom. Maštati o povratku u Republiku Srpsku, Posavinu, daleko je od bh. realnosti - govori Mulabegović.
Autor | Objavljeno 01.04.2012.
No comments:
Post a Comment