PISMO HUSEIN-EFENDIJE UŽIČANINA IZ 1887. GODINE

Pismo Husein-efendije Užičanina iz Istambula upućeno hzf. Ibrahimu u Bijeljinu, 1887. godine

“Vrli moj i svake hvale vrijedni ahbabu,

Bošnjački muhadžiri poslije 1878. godine negdje u Anodoliji
Evo se u neko doba i moja duša malo smiri, te uzeh kalem, divit i hartiju da ti habere pošaljem iz ovoga novoga moga života, iz ovoga dunjaluka kojega do jučer ne mogodoh ni zamsiliti, a sad ga svojim prihvatam. Godine prođoše otkad iz našega rodnog kraja odosmo, evo sad će punijeh dvaest i pet, i skoro dvaest i tri kako Bosnu našu napustismo

cijeli tekst>>>

Džamije u Beogradu poslije odlaska Turaka – Osmanlija 1867. godine

Sl. - Beograd, 1789. godine

Osvojivši Beograd od Mađara 1521. godine, Turci – Osmanlije su ga postepeno naseljavali i pretvarali u kitnjasti orijentalni grad, čija je panorama sa mnogobrojnim munarama izdaleka oduševljavala mnoge evropske putnike i prolaznike tog doba.

Već 1571. godine u Beogradu je bilo 27 naselja – mahala.

cijeli tekst>>>

Stradanja muslimana u Srbiji u XIX veku

Pregled stradanja muslimana u Srbiji u XIX veku
Muslimansko stanovništvo na prostoru Beogradskog pašaluka, u kojem je bilo veoma malo etnickih Turaka, koje su nazivali "Turkušama" ("tursko celjade"), "Gangrcima" ili "Mandžukama", je pocetkom XIX stoljeca cinilo vecinsko stanovništvo, narocito u Beogradu, Šapcu i Užicu. U jedanaest nahija ovoga pašaluka oni su predstavljali 58 odsto stanovništva. [1] Semanticki sadržaj izraza "Turcin" bio je artikuliran momentom religioznosti a ne momentom etnicke identifikacije.

cijeli tekst>>>

Muslimani Srbije 1830-1867.

Sl. Muhadžiri u Istanbulu 1912.

Uvodna napomena

Iako se cesto upotrebljavamo izraz “Beogradski pasaluk”, to je pogresan izraz ,jer se on kao takav nigdje ne pominje u osmanskim dokumentima,a ne pominje se iz razloga, jer kao takav nikad nije ni postijao. Postojao je samo Smederevski sandzak u cijem sastavu je bio i Beograd. Izraz je nastao kao plod prepiske Hazburskog carstva, pa iako netacan, kasnije se udomacio u savremenoj historiografskoj literature i publicistici, o cemu je opsirnije pisao M. Pelesic, Manipulacije srpske historiografije o BiH.

cijeli tekst>>>