Stampedo: 100.000 Hrvata iz BiH seli se u Hrvatsku zbog ulaskau EU!

Dobroj turističkoj sezoni u Dalmaciji neobično se raduju i Hrvati u BiH. Hiljade njih krenut će ovih dana, nakon ljetne zabrane građevinskih radova u turističkim mjestima, na svoje bauštele preko granice.

Životna egzistencija Hrvata iz Bosne i Hercegovine posljednjih je godina potpuno zavisna od njihove druge domovine i ekonomskih trendova u turizmu i građevinarstvu.

"Ako Dalmatinci zarade na turizmu, to znači da ćemo i mi imati posla jer će dograđivati stare ili graditi nove apartmane na obali i otocima", kaže građevinar Krešo Bagarić iz Bukovice u blizini Tomislavgrada, te dodaje:

"Mi radimo, oni plaćaju, dobro njima, dobro nama, ali me strah ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Neki se vesele tome i kažu kako će Hrvati iz BiH tako dobit mogućnost da kao hrvatski državljani mogu radit u EU, za razliku od Srba i Bošnjaka. A ja se baš toga i bojim. Više nego rat, Hrvatska će ulaskom u EU pozobat Hrvate iz BiH. Živi bili, pa vidili!"

Odlazak Hrvata iz BiH ni danas, deceniju i pol nakon rata, ne jenjava, piše "Slobodna Dalmacija". Prema nekim procjenama, do 2020. godine, BiH bi moglo napustiti oko sto hiljada Hrvata, koji će sreću tražiti u Dalmaciji ili Zagrebu, zbog činjenice da Hrvatska postaje dio velike Evropske unije i tržišta od pola milijarde ljudi. Ta strahovanja imaju utemeljenje u statistici, jer broj Hrvata u Bosni i Hercegovini u posljednjih dvadeset godina pada.

Prema popisu iz 1953. godine, u BiH je živjelo 654.229 Hrvata ili 23 posto od ukupnog broja stanovnika. Njihov se broj do 1991. godine povećavao, pa ih je te godine bilo 755.895, ali su u postocima spali na 17,3 od ukupnog broja stanovnika BiH. Rat je dodatno rastjerao par stotina hiljada Hrvata, čiji je broj 1996. godine pao na 571.000 ili 14,57 posto.

Crkveni podaci na osnovu blagoslova porodice govore da se samo u posljednjih pet godina njihov broj smanjio sa 459.102 (2008. godine) na 442.586 početkom 2011. godine.

"Jedan od najvećih uzroka raseljavanja Hrvata leži u njihovoj političkoj i institucionalnoj neravnopravnosti", kaže gradonačelnik Tomislavgrada Ivan Vukadin.

"To se jasno vidi u načinu izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, a još više u formiranju vlasti nakon izbora, gdje Hrvate zastupaju neke minorne stranke koje nisu dobile glasove Hrvata. Uz saglasnost međunarodne zajednice. Pitam se, čemu onda izbori? Dodatno me brine činjenica da Hrvatska na to reaguje tako mlako. Imam dojam da RH od raspada Jugoslavije manipuliše Hrvatima u BiH i njima popunjava demografske rupe, kao što se radilo i kroz prošle vijekove. Hrvatska bi se trebala boriti da Hrvati ovdje ostanu. Inače će ovo biti posljednje krpanje demografskih rupa. Ipak, ja nisam pesimista. Imamo kvalitetne ljude, prostor i prirodna bogatstva koja se daju staviti u funkciju napretka i zapošljavanja. Znate, ovdje se radi o stampedu. EU je u medijima promovisan kao obećana zemlja, pa ljudi, često bez razloga, hrle tamo. Kada bi tu energiju usmjerili za ostanak ovdje, vjerujte da bi bilo drugačije. Evo, mi u Tomislavgradu imamo sjajne energetske potencijale, dolaze i Nijemci ovdje investirati u hidroelektrane, vjetroelektrane, sunčevu energiju...", kaže Vukadin.