Dok je Njemačka zabranila rad neonacističke organizacije: U BiH se fašizam slavi kao praznik

Ova zemlja nije u stanju da sama usvoji vlastitu rezoluciju o genocidu koji je doživjela, pa tako i svaki građanin koji nikada nije ni kročio na tlo BiH ima pravo da negira ove razmjere zločinaNjemačka je prije nekoliko dana zabranila rad najveće neonacističke organizacije koja je osiguravala i pružala pomoć zatvorenim desničarskim ekstremistima. Oko 600 članova HNG organizacije koja djeluje od 1979. godine neće moći pomagati nacionalnim političkim
zatvorenicima i njihovim porodicama, a svaki postupak koji zakon protumači pokušajem najoštrije će biti kažnjen!    

Radikalne skupine 

Ova odluka na snagu stupa odmah, jer se ocjenjuje da je veoma štetna po Njemačku zbog svoje agresivne politike usmjerene protiv miroljubive demokratske vladavine zakona. I ovo je, najzad, posljednji korak tamošnje vlasti da ograniči djelovanje radikalnih skupina. Na tom su putu sva legitimna državna tijela kao i obavještajne službe zajednički djelovali, posebno posljednjih nekoliko decenija. 

Istina, Njemačkoj je trebalo vremena da se suoči sa sobom i svojom prošlošću, ali je to učinila. Po mnogima je 1983. godina, kada je najzad i prihvatila holokaust i nad Romima, izvjesna prekretnica u njenom daljnjem političkom, socijalnom i ekonomskom stremljenju. U Njemačkoj se krivično odgovara za negiranje holokausta. Država je do sada bila spremna procesuirati čak i pojedine vjerske autoritete koji bi se usudili neadekvatno ophoditi prema žrtvama. Njima i njihovim porodicama Njemačka je isplatila desetine miliona dolara.

BiH ni danas ne zna koliko ima neonacističkih i radikalnih grupacija unutar države ili koliko njih djeluje iz države. Zbog njih je BiH i danas zemlja apsurda, koja nije u stanju konsenzusom prihvatiti vlastitu historiju. Predstavnici BiH nemaju strategiju socijalnog, političkog ili ekonomskog razvoja. U prvim redovima ima mnogo direktnih tvoraca krvave historije ili ideoloških sljedbenika fašizma koje zakon ni danas ne tumači štetnim po državu. 

Buduće generacije 

BiH nije u stanju da sama usvoji vlastitu rezoluciju o genocidu koji je doživjela, pa tako i svaki građanin koji nikada nije ni kročio na tlo BiH ima pravo da negira ove razmjere zločina kao njenu činjenicu. U BiH se fašizam slavi kao praznik, dok se mnogi čak i licemjerno poklanjaju žrtvama. BiH ponižava žrtve genocida ili manipulira njima. 

U takvim uvjetima stječe se dojam da se BiH tek nastoji udaljiti od svih načela kojima se rukovode druge razvijenije zemlje. Sada se trebaju izroditi generacije zadojene tvrdim fašizmom i desničarskim ekstremizmom u BiH, samo je pitanje da li će oni smatrati da je "11. juli dan oslobođenja srpskog grada", da je "RS teritorijalno u Srbiji" ili da su "Srbi genetski modificiran zločinački narod"? Šta drugo može biti posljedica svih navedenih suprotnosti jednog teritorija? Jedno je fakt, u BiH najprije treba zaustaviti rat u glavama ljudi.

Incident u Imigracionom centru u Lukavici: Nađa Dizdarević tvrdi da su pretučeni Karaj, El-Gartani i Gaci

Tokom jučerašnjeg dana niko od nadležnih iz Službe za odnose sa strancima nije reagirao

U Imigracionom centru Službe za poslove sa strancima u Lukavici preksinoć se desio incident u kojem je bilo i povrijeđenih. 

Ovo tvrdi Nađa Dizdarević, članica "Amnesty Internationala", koja je uspjela stupiti u kontakt s osobama koje se nalaze u ovom centru i njihovim porodicama, a od kojih je dobila detalje cijele priče. Kako nam je ispričala, sve je počelo nakon što je Zijad el-Gartani dobio novu optužnicu, nakon čega je galamio, ali nije pravio nikakav nered. 

Upotreba sile

- Jedan od stražara nekoliko puta je udario El-Gartanija. Onda su Nurudin Gaci i Karaj Kamel krenuli da ga brane, ali je došlo do veće tuče sa stražarima. Čuvari su mogli zaustaviti sve to kako ne bi došlo do većeg incidenta. Mogli su im staviti lisice na ruke i odvojiti ih, tako da nije bilo potrebe za tolikom silom. Međutim, izbila je velika tuča i povrijeđena su sva trojica, El-Gartani, Gaci i Karaj - kaže Dizdarević.

Ona tvrdi da se njih trojica ne mogu nikome obratiti niti obavijestiti o incidentu. Prema njenim saznanjima, bilo je pretjerane upotrebe sile.  

Pružena pomoć

- Stražari su mogli drugačije intervenirati. Korisnici centra imaju zagarantiranu zaštitu ljudskih prava. Ne smije doći do tolike sile i tolikog povređivanja da El-Gartani i Gaci ne mogu pričati od bolova, a Karaj je zadobio manje povrede. Pružena im je pomoć u krugu Centra, tako da stepen njihovih povreda nigdje ne ostane zabilježen. Ako smatraju da su oni izazvali incident, neka puste novinare u Imigracioni centar, da se čuje i druga strana priče - kaže Dizdarević.

O ovom slučaju Dizdarević je obavijestila UNHCR i "Amnesty International", a u ponedjeljak će se obratiti i Crvenom križu BiH. Jučer smo pokušali dobiti i zvaničnu informaciju iz Službe za odnose sa strancima, ali nismo uspjeli u tome. Direktor ove službe Dragan Mektić i njegov zamjenik Izet Nizam nisu se javljali na telefone, dok nam je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić kazao da dežurni tužilac nije dobio nikakvu obavijest o spornom događaju.